O Zagorju

Agroturizam
Zagorje – bajka na dlanu
Hodočasnički turizam

Istina je! Moguće je doživjeti bajku. Ovdje u Zagorju, kraju čudesne prirode, zelenila i čistih voda postoji stotinu mjesta za vrhunski užitak tijela, duše i raspojasane mašte. Zagorje u stvarnosti, baš kao i svaka bajka, ima pregršt superlativa.

Upravo je ovdje najviše termalnih izvora koji pretočeni u moderna kupališta s vrhunskim hotelima i gastronomskom ponudom Zagorje čine pravom hrvatskom kontinentalnom rivijerom. Ljekovita moć termalnih voda i ljekovita blata bogata mineralima nude učinkovit terapijski efekt koje su obilato koristili još i Rimljani.

Današnji moderni čovjek, povrh svega, može opuštanje, njegu tijela i ljepotu potražiti i u najvećim hrvatskim wellness centrima upravo u zagorskim termalnim kupalištima.

Puno se puta Zagorju valja vratiti, jer ono ima najveću koncentraciju spomeničke, arhitektonske i kulturne baštine u ovom dijelu Europe. Valja obići srednjovjekovne burgove poput Velikog Tabora, jedinstvenog u Europi, u čijim dvorima i danas živi legenda o ljubavi Veronike Desiničke i njezinom nesretnom kraju. Osim što gosti ladanjskih dvorca poput Mihanovića i Oršića ili barokno-klasicističkih poput dvorca Bežanca i Miljane, mogu oživotvoriti duh ondašnjeg vremena. Te neprocjenjive građevine čuvaju i zavidne kulturne zbirke i eksponate, poput Stubičkog Golubovca gdje je smješteno 600 tisuća svezaka zbirke kajkavske pisane i tiskane riječi. Stari utvrđeni gradovi poput Konjščine, Kostela, Belca ili Cesargrada samo su neki od mnogobrojnih povijesnih spomenika kasnoga srednjega vijeka.

U Zagorju je moguće i putovanje u daleku prošlost, gotovo do praiskona, od velikog praska naovamo. A i blisko upoznavanje s evolucijom čovjeka te susret s neandertalcima koji su prostore današnjeg grada Krapine naseljavali prije 125 tisuća godina p.n.e. Taj jedinstven doživljaj riznice otkrića dr. Dragutina Gorjanovića – Krambergera danas pruža moderno i multimedijalno opremljen Muzej krapinskih neandertalaca „Hušnjakovo“, koji je također svjetski raritet, jer svojom zbirkom krapinskog pračovjeka predstavlja jednu od najvećih zbirki kosti fosilnog čovjeka ikad prikupljenih na jednom lokalitetu.

Doživljaj je to potpuniji upustimo li se i u istraživanja vinskih putova, isprepletenih do zagorskih vinotočja, koja su s vinogradima premrežila zagorske brežuljke. Podrumi vinotočja čuvaju vrhunsku i probranu vinsku kapljicu, koja dostojno konkurira, pa i otima prve medalje na svjetskim vinskim sajmovima i natjecanjima. Zagorska vinotočja i turistička sela čovjeku umornog od urbanog stresa na jednom mjestu vidaju dušu i tijelo gastronomski užici autohtone kuhinje stopljeni sa zvukovima, bojama i mirisima prirode.

Zagorje ne bi moglo konkurirati bajci kad ne bi imalo što ponuditi nepcima željnih mirisa i okusa tradicionalne i domaće kuhinje. A pregršt biranih zagorskih specijaliteta – od zagorske purice s mlincima, do bučnice i zlevanke te delicija iz krušne peći, koje nude restorani i brojna seoska domaćinstva – ostavljaju nam neizbrisiva sjećanja na okuse i mirise provoda u Zagorju.

Svetište u Mariji Bistrici najveće je Marijansko svetište i iskusiti duhovnu energiju za Hodočašća na Veliku Gospu prvorazredni je doživljaj koji desetljećima ne propušta na tisuće hodočasnika. Zahvaljujući mnoštvu crkvi koje krase sve zagorske brežuljke njihov obilazak čini bogatstvo turističke ponude modernim putnicima i istraživačima kulturne i vjerske baštine.

Tijekom cijele godine u svakom kutku Zagorja i njegovih sedam gradova vrvi od događanja. Zime upotpunjuju povijesna uprizorenja glasovite Seljačke bune, fašničke igre i recitali poezije. Proljeće se budi skupa s natjecanjima pucanja iz kubura i pištola i gađanja iz samostrela. Slavi se Jurjevo i svetkuje hrvatska autohtona perunika. Samo u Zagorju uprizoruje se viteška prošlost dvobojem konjanika, oživljava bitka s Turcima, a jedinstveni muzej na otvorenom Etno selo Kumrovec priređuje tradicionalnu zagorsku svadbu. Ljetna događanja obiluju rolerskim natjecanjima, zagorskim triatlonom, glazbenim i filmskim festivalima i likovnim kolonijama.

Biciklijada, tjedan kajkavske kulture i pajdaške promenade uvertira su jeseni koja obiluje sajamskim izložbama vina, natjecanjima u spravljanju kolača po starim receptima, štruklijadi, gljivarijadi…

Zagorje je stvoreno po mjeri modernih povratnika prirodi kojima je tu dano otkrivati sačuvane prirodne ljepote, dostupne kroz uređene brdske šetnice i one koje prate tokove bistrih rijeka i potoka. S vidikovaca zagorskih brega uhvatiti se okom i fotoobjektivom mogu široki horizonti kraja, magličastih jutra ili raskošni zalasci sunca. Zelene doline i brežuljci tu su i da podignu andrenalin biciklistima i motoristima, a vrhunski ih je užitak sagledavati i iz balona, nadlijetati zmajevima. Ili naprosto, pa gdje je to danas još moguće, doći i uživati u obiteljskom pikniku na livadi, trčati pokošenom mirisnom travom bosih nogu.

Od davnina svom su plemenitom rodu upravo ovdje korijene puštale brojne plemićke obitelji, a veliki umjetnici pronalazili svoje muze. Hrvatskom narodnom preporodu na čelu je bio Ljudevit Gaj, Matija Gubec Seljačkoj buni, Josip Broz Tito antifašističkoj borbi, Franjo Tuđman pri stvaranju nove hrvatske države, a Antuna Mihanovića za stihove hrvatske himne nadahnula je ljepota zagorskog kraja. Kiparska djela klanječkog sina Antuna Augustinčića, monumentalna i životna, i danas su važni umjetnički simboli ne samo hrvatskih nego i brojnih europskih gradova.

U Zagorju još uvijek obitavaju pjesničke i slikarske muze, kao i gorske vile i šumska bića, mudraci i čarobnice. Da je život bajka, da u njoj ništa nije nemoguće i kamo nas sve ona može odvesti valja se sam uvjeriti, te se slobodno prepustiti užicima, ljepotama i bogatstvima prirode, kulture i tradicije Zagorja i njezinim marljivim i vedrim ljudima koji će svakog dobronamjernog gosta dočekati samo njima svojstvenom uzrečicom „Dobro mi došel prijatelj!“

Cijelokupan tekst preuzet iz brošure “Zagorje – Bajka na dlanu” u izdanju Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije.